Poslanici u Skupštini Crne Gore Neđeljko Rudović i Miodrag Lekić pripremili su dopunu Krivičnog zakonika uvođenjem novog krivičnog djela – nezakonito bogaćenje, koja će se, kako su najavili, naći pred crnogorskim parlamentom na prvoj narednoj sjednici. Rudović je u izjavi za „Dan“ kazao da će to biti test za vlast koja uporno tvrdi da imaju volje da u korijenu sasiječe organizovani kriminal i korupciju.

– Evidentno je da se borba protiv organizovanog kriminala i korupcije pretvorila u farsu koja je postala opasna po život svakog građanina Crne Gore, kao i da je korupcija odavno opasna po budžet Crne Gore, a da je i za jedno i drugo ključ volja vlasti da to sasiječe u korjenu – kazao je Rudović.

U Predlogu zakona o dopuni Krivičnog zakonika stoji da će se onaj ko protivpravnim iskorišćavanjem svog službenog položaja ili ovlašćenja za vrijeme obavljanja službene dužnosti, ili dvije godine nakon njenog prestanka, ostvari imovinsko bogaćenje koje ne može da opravda svojim prihodima ili na drugi način kazniti zatvorom od jedne godine do osam godina i novčanom kaznom. Ako je djelom pribavljena imovinska korist u iznosu koji prelazi trideset hiljada eura, učinilac će se kazniti zatvorom od dvije godine do 12 godina i novčanom kaznom. Ko učestvuje u prikrivanju nezakonitog bogaćenja iz stavova 1 i 2 ovog člana, kazniće se zatvorom od jedne godine do osam godina i novčanom kaznom.

Rudović podsjeća da je Krivičnim zakonikom, u članu 39, predviđeno da je novčana kazna za krivična djela učinjena iz koristoljublja do 100.000 eura, te da je u članu 112 propisano da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu protivpravnim djelom koje je u zakonu određeno kao krivično djelo.

– Od učinioca će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koji su pribavljeni krivičnim djelom, a ako oduzimanje nije moguće, učinilac će se obavezati da plati novčani iznos koji odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena krivičnim djelom oduzeće se i od lica na koje je prenesena bez naknade, ili od lica koje je znalo da je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom ili je to moglo i bilo dužno da zna– stoji u članu 113 Krivičnog zakonika. Pošto je vlast to uporno izbjegavala, naslonili smo se na inicijative MANS-a i ostalih relevantnih NVO. Zašto smatramo da je ovo jedan od nužnih koraka koje će crnogorsko društvo morati da preduzme? Prije svega zato što imamo frapantne podatke da se smanjuje broj lica za koja su donijete pravosnažne presude za korupciju, a većina postupaka se odnosi na slučajeve administrativne korupcije – rekao je Rudović.

S.R.

---

U 90 odsto slučajeva sudovi su izrekli minimalne kazne
U poslednjih pet godina tužilaštvo nije uspjelo da dokaže više od pola krivičnih djela korupcije, dok su sudovi najčešće izricali kazne zatvora do jedne godine za krivična djela sa elementima korupcije, a najstroža izrečena kaznaje bila je pet godina, podsjetio je Rudović.

– U 90 odsto slučajeva sudovi su izrekli minimalne kazne ili kazne ispod zakonskog minimuma. Kako „obračun" sa korupcijom izgleda u praksi sa postojećim Krivičnim zakonikom, odnosno postojećim pravosuđem, najbolji je primjer presuda Svetozaru Maroviću – istakao je Rudović.